* CBAM je mehanizam Evropske unije za prilagođavanje cijene ugljenika na granicama, koji je dio Evropskog zelenog dogovora.
* Zašto CBAM postoji? Njegov glavni cilj je da spriječi „premještanje emisija ugljenika“ (carbon leakage). To se dešava kada evropske kompanije premještaju proizvodnju u zemlje sa manje strogim ekološkim propisima kako bi izbjegle troškove vezane za smanjenje emisija.
Ukratko, CBAM obezbijeđuje da uvezeni proizvodi imaju istu cijenu ugljenika kao i proizvodi proizvedeni unutar EU, stvarajući tako ravnopravne uslove na tržištu.
Kako funkcioniše CBAM i koji su mu mehanizmi?
* Prelazni period traje od 1.12.2023. do 31.12.2025. u kome je EU uvoznicima obavezno samo izvještavanje o količini emisija za uvezenu robu, bez finansijskih obaveza.
* Konačna primjena počinje od 01.01.2026. Tada počinje finansijska obaveza plaćanja.
* Koji proizvodi su obuhvaćeni CBAM-om? Trenutno obuhvaćeni sektori su (gvožđe i čelik, cement, aluminijum, đubriva, električna energija i vodonik). Spisak se može proširiti u budućnosti.
* Proces obuhvata izvještavanje, preračunavanje i sertifikaciju.
* Izvještavanje: Uvoznici moraju da prate i izvještavaju o emisijama ugljenika za svu uvezenu robu.
* CBAM sertifikati: Od 2026. godine, uvoznici će morati da kupuju CBAM sertifikate po cijeni koja odgovara cijeni unutar EU ETS-a (EU sistema za trgovanje emisijama). Cijena sertifikata zavisi od emisija ugljenika koje su nastale tokom proizvodnje.
* Preračunavanje: Ako je u zemlji porijekla već plaćena neka taksa na ugljenik, ta vrijednost se može odbiti od ukupnog iznosa koji se plaća kroz CBAM sertifikate.
Kakav je uticaj CBAM-a na kompanije i privredu?
* Za EU uvoznike:
* Povećanje troškova: Uvoznici mogu očekivati povećane troškove zbog potrebe za kupovinom CBAM sertifikata.
* Administrativni teret: Potreba za detaljnim izvjeeštavanjem i praćenjem emisija.
* Promjena lanaca snabdijevanja: Kompanije će možda morati da preispitaju svoje dobavljače i preferiraju one sa manjim ugljeničnim otiskom.
* Za izvoznike (u EU):
* Kompetitivna prednost: Kompanije iz EU, koje su već morale da smanje emisije i plaćaju takse, imaće ravnopravnije uslove u odnosu na uvoznu robu.
* Šire ekonomske posljedice:
* Podsticanje dekarbonizacije: CBAM podstiče zemlje van EU da ubrzaju sopstvenu tranziciju ka čistijim izvorima energije i proizvodnje kako bi ostale konkurentne na evropskom tržištu.
* Diplomatske implikacije: Mnoge zemlje, uključujući SAD i Kinu, već rade na sopstvenim odgovorima na CBAM.
Da zaključimo: CBAM nije samo nova taksa, već strateški alat za borbu protiv klimatskih promjena i uspostavljanje fer uslova na globalnom tržištu.
* Naše preporuke kompanijama:
* Pripremite se na vrijeme: Ne čekajte 2026. da počnete sa praćenjem emisija. Iskoristite prelazni period za uspostavljanje sistema izvještavanja.
* Procjena rizika: Izračunajte potencijalne troškove i identifikujte dobavljače sa visokim emisijama.
* Saradnja sa partnerima: Razgovarajte sa svojim dobavljačima o njihovim planovima za smanjenje emisija ugljenika.
Iskustva naših klijenata koji u izradili CBAM izvještaje možete vidjeti na:
Dal cin doo
RDM Radukić doo
